Hrvatsko-srpski odnosi i suđenje Čoloviću

Uvijek je nezahvalno komentirati uhićenja i suđenja pripadnicima obavještajnih zajednica jer – kao i obično, uvijek ostajemo uskraćeni za neke odgovore. No kada je riječ o uhićenju i suđenju Čede Čolovića, kojemu se sada pridaje velika medijska pozornost, teško je povjerovati da to nije posljedica prvenstveno loših i zategnutih hrvatsko-srpskih odnosa. Primjerice, zašto se Čolovićevo uhićenje dogodilo upravo sada, kada tu osobu-kako prenose pojedini srpski mediji, kontraobavještajci prate već 15 godina? Očigledno da se iza uhićenja prvenstveno kriju sve napetiji odnosi između dviju država. Hrvatska je zatražila od Srbije da ukine regionalnu nadležnost svoga suda za ratne zločine, što je Srbija odbila. Srbija je uvjerena da  Hrvatska želi blokirati njezin put u EU, a službena Hrvatska tvrdi da nije riječ o blokadi već o kriterijima. Srbija takvo obrazloženje ne prihvaća. Srbija optužuje hrvatsku Vladu za antisrpsku politiku, popuštanje ultranacionalizmu i korištenje ustaških simbola. Hrvatska odgovara Srbiji da još nije odustala od „Velike Srbije“ i da je rehabilitirala četnički pokret, podsjećajući pritom susjede na velike zločine koji su počinjeni u Vukovaru. Za Hrvatsku „Oluja“ predstavlja veličanstven i legalan čin oslobađanja vlastitog teritorija, a za Srbiju ona predstavlja etničko čišćenje. U Hrvatskoj jačaju ekstremisti i još uvijek nije izvjesno hoće li ih nova vlast staviti pod kontrolu? U Srbiji, osim marginalnih političkih stranaka, još nitko nije spreman redefinirati svoje stavove iz 90-ih prema Hrvatskoj, a bez toga nema pozitivnih pomaka u bilateralnim odnosima. S obzirom da Srbija nije ispunila svoje obveze prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, postavlja se pitanje treba li Srbiji omogućiti zatvaranje 23. poglavlja na njezinom putu u EU?… Drugim riječima, sve aktuelne prepirke i tenzije između Hrvatske i Srbije kojima se ne nazire kraj, imaju svoje korijene u 2. svjetskom i Domovinskom ratu. No čini se da bi aktuelne hrvatsko-srpske odnose i u tom kontekstu Čolovićevo suđenje za špijunažu, ipak trebalo razmotriti u širem kontekstu. Kad je u Hrvatskoj riječ, valja naglasiti da je ona u dobokoj krizi. Ogroman deficit se uglavnom pokriva iz turizma, rasprodajom vlastitih nekretnina i doznakama hrvatskih građana iz inozemstva. Tu je i izbjeglička kriza koja u narednom razdoblju može dodatno pogoršati hrvatsko-srpske odnose. A možda bi ovo uhićenje i suđenje „hrvatskom špijunu“ trebalo sagledati u okviru novih odnosa EU sa Srbijom, vodeći pritom računa da je Hrvatska izgubila primat u regiji. Moguće je da je uhićenje „hrvatskog špijuna“ u funkciji iskazivanja nekih novih (starih) ambicija Srbije na ovim prostorima? Naime, europski pučani (EPP- sada na vlasti u Uniji) žele priključiti Vučićevu stranku svojoj grupaciji. Znači li to da se voljom EU na Balkanu nazire novi lider? Kako će se oko toga postaviti HDZ? Europska pučka stranka (EPP) ozbiljno radi na približavanju Plenkovića i Vučića. Ukoliko HDZ pobijedi na ovim izborima, vjerojatno će se ubrzati proces primanja Vučićeve stranke u grupaciju pučana, a nakon toga ubrzati proces približavanja Srbije EU. S obzirom da je poznato tko u Pučanima vodi glavnu riječ, sasvim je jasno zašto hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač ne želi odgovoriti na hipotetsko pitanje; kako će HDZ glasovati o mogućem primanju Srpske napredne stranke u klub europskih pučana? Primjerice „Le Courrier des Balkan“ piše o „novom hladnom ratu, jer ništa ne štima između Hrvatske i Srbije“. IFIMES (Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije) smatra da je „politička avantura s Oreškovićem i Karamarkom skupo koštala Hrvatsku; povećala se domovinska i nacionalistička retorika ne samo prema Sloveniji, nego prvenstveno prema Srbiji, a djelomice i prema Bosni Hercegovini“. Talijanski mediji  ističu da su „Beograd i Zagreb taoci prošlosti“. Hrvatska rehabilitira ubojicu Miru Barešića – pripadnika HNO-a, a Srbija rehabilitira Dražu Mihajlovića. Stoga, uhićenje – a zatim hitna nagodba sa „hrvatskim špijunom“ zbog mogućeg iznošenja neugodnih činjenica na sudu, jasno govori koliko toga iz nedavne prošlosti između dviju država nije rasčišćeno.

 

10°C
 

 

10°C
 

 

10°C
 

 

10°C
 

 

10°C
 

 

8°C