Muke pred maturu

NA ZAVRŠETKU SREDNJE ŠKOLE

Svake godine u svibnju i lipnju stiže nam groznica polaganja ispita državnih matura. Nakon olakšavajućeg završetka srednjoškolskog obrazovanja, šarenih majica posljednjeg dana škole, zviždanja po ulicama i svečanih maturalnih večera na kojima se fotografiraju veseli gimnazijalci i polaznici stručnih škola te ponosni roditelji, stiže otriježnjenje. Polaganje ispita državne mature. Prijava ispita koje srednjoškolci žele polagati ne bi li se upisali na željene fakultete i imali kakvu-takvu životnu perspektivu (u posljednje vrijeme češće inozemnu) počela je 1. prosinca prošle godine da bi 15. ožujka u 12 sati ove godine završila. Što je do tada prijavljeno – prijavljeno je.  Nastava je maturantima završila 19. svibnja i do prvih ispita državne mature ostalo je za pripremanje tri tjedna. Naime, već 6. lipnja prema Kalendaru polaganja ispita na redu za polaganje bila je psihologija. Posljednji ispit državne mature je 29. lipnja.  Jesu li tri tjedna dovoljna za ponavljanje gradiva? Je li znanje stečeno u srednjim školama dovoljno? Treba li se uopće, posebice nakon zahtjevnih gimnazijskih programa, posebno pripremati? Ako je odgovor da, kako se pripremati? I gdje? Ta i mnoga druga pitanja muče jednako roditelje koliko i maturante. Treba li podleći općoj histeriji ili vjerovati u svoje dijete, npr. gimnazijalca koji je bio odličan učenik? Ili treba, unatoč ocjeni koja, to valjda svaki roditelj vjeruje, pokriva znanje njegova djeteta, platiti jednu od „škola“ u kojoj se, pored nam cijenjenih gimnazija te programa u koje se kunu naši stručnjaci za obrazovanje (da nije tako ne bi li već odavno došlo do reforme školstva o kojoj se toliko priča i na kojoj se lome koplja, iako ne zbog njena programa već zbog onih koji bi na programu trebali raditi) pripremaju maturanti za maturu?

I sama sam jedan od roditelja koji je s iščekivanjem očekivao završetak školovanja, veselila se odličnom uspjehu svog sina, s uzbuđenjem se spremala na valcer s njim na maturalnoj večeri, da bih istu noć probdjela budna. Koje li strahote, ne zbog brige za život i zdravlje svog jedinca, koji će se možda vratiti kući sa žuljevima na nogama od tvrdih cipela ili izmučen od alkoholnih mučnina, već zbog brige hoće li se već slijedećeg jutra ustati dovoljno odmoren da prione učenju i pripremi „mature“. Briga je tim veća kod roditelja koji nisu odlučili djecu poslati na posebne pripreme za maturu koje počinju s početkom godine i na koje se odlazi vikendom, za vrijeme proljetnih praznika ili nakon završetka nastave. Nisam protivnik priprema. Srećom postoje učilišta u kojima stručne osobe s djecom ponavljaju gradivo, razjašnjavaju im gradivo (koje nisu sami dobro shvatili, a koje im ne mogu razjasniti roditelji), vježbaju, crtaju, dopunjuju potrebnu materiju. Posebice je to sreća za one koji su išli u stručne škole, a odlučili su upisati fakultet druge struke, kao i za one kojima je iz bilo kojeg razloga potrebno dodatno znanje, bilo da su zbog mladenačkih bubica bili malo „ležerniji“ tijekom školovanja bilo da su im profesori bili od onih što svoje znanje „teže“ prenose. No, jesu li te pripreme potrebne baš svima? Mogu li se osnovni predmeti kao što je hrvatski jezik, matematika i strani jezik položiti na maturii bez njih? Čini se da si to pitanje više nitko ne postavlja. Maturanti idu na pripreme bez obzira na znanje koje imaju, škole iz kojih dolaze i ocjene koje bi stečeno znanje trebale svjedočiti, kako bi bili sigurni da su napravili baš sve što je potrebno da bi „upali“ na fakultet prijavljen pod rednim brojem 1 ili 2. Iz istog razloga roditelji ih djeci plaćaju.  I sretni su oni maturanti koji na pripreme ne moraju odlaziti izvan gradu u kojem žive, „uzurpirati“ krevete bliže i daljnje rodbine ili platiti boravak u nekom hotelu. Sretni su i oni maturanti kojima je njihova škola uz redovnu nastavu organizirala i besplatne pripreme za maturu (dakako malo su manje sretni ako idu na pripreme i u školu i izvan nje). No, ostaje pitanje i čemu sve to? Zar samo da bi nam savjest bila čista da smo učinili sve – baš sve?  Ili postoji neki drugi, golom oku nevidljivi razlog?

Piše: dr. sc. Zrinka Erent-Sunko

(preneseno: Bujština br.135)

 

 

 

10°C
 

 

11°C
 

 

10°C
 

 

10°C
 

 

10°C
 

 

8°C