[bar id="22577"]

U nove investicije treba ulaziti samo u onim projektima koji imaju sigurno tržište plasmana i naplate

Na kraju smo još jedne poslovne godine koja je obilježena teškoćama u svim sektorima. Gospodarstvo se teško izvlači iz duboke krize, a ukupni uvjeti poslovanja nisu mimoišli ni bankarski sektor. Zamolili smo i ove godine predsjednika Uprave Istarske kreditne banke Umag gospodina Miru Dodića, dobrog poznavatelja kretanja i stanja u Hrvatskoj da odgovori na nekoliko pitanja. Počeli smo o ocjenama poslovanja Istarske kreditne banke Umag u ovoj godini, jer konačni rezultati još nisu poznati.

– Rast bilance Banke temeljen uglavnom na rastu depozita, očekivana profitabilnost na razini protekle poslovne godine te povećavanje tržišnog udjela u hrvatskom bankarskom sektoru osnovni su rezultati Istarske kreditne banke Umag za 2014. godinu. Ukupna bilanca Banke na dan 31.12. 2014. godine iznosit će preko 2,93 milijarde kuna uz porast od preko 123 milijuna kuna ili 4,5%. Ukupni depoziti će porasti 5%, gdje je posebno značajan porast depozita privrede od oko 13%, a kod građana 3%. Ove godine štednja građana po prvi puta će premašiti iznos od 2 milijarde kuna. Povećanje depozita, kako građana tako i poslovnih subjekata, proizlazi iz višegodišnjeg povjerenja i odnosa Banke prema klijentima.

  • Je li opća kriza utjecala i na plasman kreditnih sredstava, prije svega građanima, te na plasman poslovnim subjektima?

– Ekonomsko stanje u zemlji i višegodišnji pad BDP-a bitno su utjecali na potražnju kredita. Naime, u fazi rasta i građani i poslovni subjekti su se zaduživali. Veliki dio izvora sredstava ostvaren je inozemnim zaduživanjem, koje je bitno utjecalo za zadovoljavanje potražnje.

Naša Banka se nije inozemno zaduživala već je isključivo pratila svoje klijente iz primarnih izvora. U krizi, koja traje već više od pet godina, primjećuju se otežavajuće okolnosti u poslovanju određenih klijenata, koje su utjecale i na solventnost ili kreditnu sposobnost građana. Što se tiče kreditnih plasmana građanima i poslovnim subjektima, Istarska kreditna banka Umag ima stalni godišnji rast, pa tako i u 2014. godini. Zadnjih godina došlo je do izmjene strukture, a pogotovo ove godine došlo je do većeg rasta kreditiranja javnog sektora s obzirom na povećanu rizičnost određenog dijela gospodarskih subjekata. No, i pored toga rast plasmana privredi iznosi oko 5%, kod građana 1,5%, dok će kod javnog sektora taj porast iznositi 26%.

S obzirom na stalni rast depozita građana i poslovnih subjekata, koji u posljednjih pet godina iznosi preko 597 milijuna kuna, mogućnosti plasmana poslovnim subjektima i građanima bile su veće, odnosno depoziti su rasli brže od porasta kredita građanima i privredi.

U uvjetima recesije i krize normalno je određeno suzdržavanje od kreditnog zaduživanja uz povećanu štednju za sigurnost budućeg razdoblja.

  • Kada smo razgovarali prošle godine u ovo vrijeme prognozirali ste da će ova 2014. godina biti teška i neizvjesna. Jesu li se ispunila neka očekivanja u pogledu gospodarske aktivnosti i što očekujete u 2015. godini?

– Prognoza se ostvarila, osim u dijelu gdje sam očekivao da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do početnog oporavka gospodarske aktivnosti korištenjem sredstava EU fondova. To se nažalost nije ostvarilo, a otežavajuće okolnosti za naredno razdoblje su nepovoljna kretanja unutar Europske unije, koja će još više doći do izražaja novim odnosom EU i Rusije.

S obzirom na neučinkovitost u gospodarskoj politici u Hrvatskoj i nestvaranje dugoročnih uvjeta u poslovanju za privlačenje inozemnih ulaganja, očekuje se u novonastalom europskom okruženju produženje recesije za naredne dvije godine, uz mogući oporavak u drugoj polovici 2016. godine.

U 2015. godini treba se više orijentirati na stabilnija inozemna tržišta i time osigurati određeni rast u poslovanju. U ovoj godini pozitivna su kretanja u povećanju izvoza, što je jedna garancija boljeg upravljanja inozemnim dugom, pod pretpostavkom da država ne bude novi generator novog povećanja inozemnog duga. Potrebno je u 2015. godini provesti strukturne reforme te prilagoditi javnu potrošnju gospodarskom stanju i stvoriti uvjete za veći gospodarski rast, koji bi u budućem razdoblju omogućio i razvoj u javnom sektoru.

Budući da ulazimo u izbornu godinu, vjerojatno se neće ići u provedbu nepopularnih reformi javnog sektora te će premalo prostora ostati za redovno funkcioniranje, a kamoli za razvoj. Povećanje duga može ići do određene granice izdržljivosti, a nakon toga uništava sadašnjost i budućnost. To vrijedi za svaku sredinu – obitelj, poslovni subjekt, lokalnu samoupravu, državu itd.

U 2015. godini doći će, potaknuto mjerama i politikom Europske središnje banke, do daljnjeg pada kamatnih stopa, kako na štednju tako i na kredite.

Obzirom na sve mjere koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju od europskih fondova, posebnih sredstava EU-a za strateški razvoj unutar članica EU-a, proširenog tržišta unutar EU-a i smanjenja kamatnih stopa za kreditno zaduženje, reklo bi se da postoje uvjeti za ulazak u novi ciklus ulaganja u razvoj.

Sagledavajući europsko okruženje i stanje u Hrvatskoj, moja je preporuka da se u nove investicije ulazi samo u onim projektima koji imaju sigurno tržište plasmana i naplate za naredno razdoblje i u kojima uvijek treba uzimati rezervu od barem 20-30% zbog nestabilnosti dugoročnog tržišta. Nikada ne treba polaziti od potrebnog iznosa za investicije, već od mogućeg povrata takvih sredstava uz određenu rezervu.

  • Kako se sa stanovišta gospodarstva i malog poduzetnika ponašati u ovakvim vremenima, može li se bolja situacija očekivati s obzirom na europske fondove i prisutnost Hrvatske u Europskoj uniji?

– Sredstva koja nam stoje na raspolaganju u europskim fondovima namijenjenim za Hrvatsku potrebno je maksimalno iskoristiti za konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu, a prisutnost Hrvatske u Europskoj uniji omogućava nam proširenje tržišta bez carinskih barijera. Ulaskom u Europsku uniju stvoreno je novo i veće tržište bez barijera, ali istovremeno treba shvatiti da naše domaće tržište postaje otvorenije za inozemnu konkurenciju. Svaki poduzetnik treba sve više razmišljati da se nalazi na jednom velikom otvorenom tržištu koje mu daje nove mogućnosti u razvoju, ali i donosi nove poteškoće ako se na vrijeme ne prilagodi tržištu i novoj konkurenciji. Kod svakog ulaganja u razvoj potrebno je puno ozbiljnije pripremiti projekte, koji će sagledavati sadašnje i buduće stanje tržišta i konkurentnost na planiranom tržištu.

 

 

 

Predsjednik Uprave IKB Umag Miro Dodić

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

15°C