Važno je nasilje spriječiti, nasilnika kazniti, a žrtvi pomoći – bilo konvencije ili ne!

ŠTO JE ISTANBULSKA KONVENCIJA ILI KOLIKO VRIJEDI ŽIVOT JEDNE ŽENE?

U posljednje vrijeme „Istanbulska konvencija“ često se spominje u medijima no prosječnom građaninu Republike Hrvatske koji mora odraditi svojih osam sati, pomoći susjedu u pravljenju kobasica, napisati zadaću sa djetetom i provesti sat do dva sa umornim roditeljima koji će prije stići u grob nego dočekati red u bolnici, nije jasno o čemu se tu zapravo radi. Ne radi se o tome da prosječan građanin nije zainteresiran ili da sporo shvaća nego jednostavno ne stigne razmišljati o nečemu što mu ne pomaže da preživi ili popravi svoj životni standard. Uz to čini se da oni koji o tome u medijima govore i ne žele da ih se razumije jer se u svojim “prepucavanjima” obraćaju jedni drugima, a ne građanima. Naime, još od kada je ovaj dokument potpisan vodi se rat onih koji su za njegovu ratifikaciju i onih koji su protiv. Pa što je zapravo ta „Istanbulska konvencija“? Što je njena svrha? Stvar je jasnija čim Istanbulsku konvenciju nazovemo njenim pravim imenom – „ Konvencija o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“. Kao što joj ime govori, donesena je kako bi se spriječilo nasilje nad ženama, kaznili počinitelji i pomoglo žrtvama, a donijelo ju je Vijeće Europe. Potpisana je 2011. u Istanbulu, a do lipnja 2017. potpisalo ju je 45 država. Turska ju je prva ratificirala (!), a nakon nje Austrija, Danska, Francuska, Švedska, Poljska i druge. Iako ju je Republika Hrvatska potpisala još 2012. ona kod nas još nije ratificirana. U međuvremenu javile su se polemike o potrebi ratifikacije jer je jedan dio javnosti mišljenja da je Istanbulska konvencija iskorištena kako bi se njome progurale ideje tzv. rodne ideologije dok drugi dio javnosti smatra da takvim sumnjama nema mjesta jer i znanstvena zajednica razlikuje pojmove “spol” i “rod”. Sama Konvencija u čl. 3 definira između ostalog i pojam “rod” (kao i rodno uvjetovano nasilje) te ga koristi na više mjesta. Pojam rod veže se za društveno dodjeljenu ulogu, ponašanje i aktivnosti primjerene za žene i muškarce. Dakle, “spol” je biološki određen kao muški i ženski, dok je “rod” društveno određen temeljem običaja ili npr. tradicije. “Rod” nije zamjena za “spol” tj. pojmove “žena” i “muškarac”. Ono što društvo očekuje od pojedinaca/ki često je stereotip koji nužno ne mora izazivati lošu praksu no ukoliko takvu lošu praksu izazove daje i opravdanje za nasilje nad ženama. Prevladavanje sterotipa i predrasuda koji izazivaju lošu praksu pridonosi boljim društvenim odnosima i cjelokupnom društvenom razvitku.
Nije nam namjera poticati na diskusije o rodnoj ideologiji i ratifikaciji. Namjera nam je podsjetiti koliko je važno nasilje spriječiti, nasilnika kazniti i pomoći žrtvi. Više od toga, podsjetiti koliko je važno reagirati na vrijeme i nekome spasiti život. Upravo stoga ne smijemo dugo razmišljati i trošiti vrijeme na diskusije. Nasilje nad ženama odavno je trebalo nestati. Za doba starog i crnog srednjeg vijeka postoje objašnjenja iako ne i opravdanja za nasilje. Ali, kakva objašnjenja i opravdanja bismo mogli dati za nasilje koje se dešava danas i oko nas u svijetu 21. stoljeća? Da, donesene su već mnoge konvencije i zakoni, ali svakim novim aktom pokazuje se namjera odlučnijeg i efikasnijeg djelovanja, djelovanja koje vodi ka iskorijenjivanju zla. Treba uzeti u obzir da nas pravi posao čeka nakon ratifikacije, a da u tom smislu već kasnimo. Jer, u Republici Hrvatskoj su prema podatcima MUP-a od 2012. do kraja 2016. ubijene 72 žene. Vrijedi li nam život svake od tih žena brzog rješavanja prijepora i ratifikacije Konvencije ili možda imamo neko bolje, brže i efikasnije rješenje?

PANDORINA-KUTIJA-zrinka-erent-sunko-2-150x150

dr.sc.Zrinka Erent – Sunko

(preneseno: “Bujština” broj 139 PANDORINA KUTIJICA)

 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C
 

 

18°C